Preskoči na sadržaj
eKardiolog

Samopraćenje kod srčane slabosti: težina, otoci i tečnost

Stručna redakcija: dr Marko Vuleta, kardiolog

Poslednja revizija: 8. novembar 2026.

Samopraćenje kod srčane slabosti svodi se na tri navike: svakodnevno merenje telesne težine ujutru, pogled na otoke i praćenje gušenja. Nagli porast težine, orijentaciono više od 2 kilograma za tri dana, najraniji je znak nakupljanja tečnosti i razlog za javljanje lekaru. Strogo ograničenje tečnosti više nije pravilo za sve.

Stariji muškarac ujutru meri telesnu težinu na vagi u kupatilu

Zašto je samopraćenje kod srčane slabosti važno?

Samopraćenje kod srčane slabosti, pre svega svakodnevno merenje težine, važno je zato što je nagli porast težine najraniji znak da se u telu nakuplja tečnost, često nekoliko dana pre nego što se pojave vidljivi otoci i gušenje. Kod srčane slabosti srce ne izbacuje krv dovoljno snažno, bubrezi zadržavaju so i vodu, a višak tečnosti se skuplja u nogama, stomaku i plućima. Masno tkivo i mišići se ne menjaju iz dana u dan, pa kilogram ili dva više za nekoliko dana ne znače da ste se ugojili, nego da ste zadržali vodu. Uhvaćen na vagi, taj višak se rešava prilagođavanjem terapije u ambulanti; neprimećen nedeljama, završava se gušenjem i bolničkim lečenjem. Zato ESC smernice iz 2026. godine za lečenje srčane slabosti edukaciju o samostalnom praćenju i reagovanju na pogoršanje stavljaju među osnovne mere lečenja, uz lekove.

Kako se pravilno meri telesna težina?

Telesna težina se meri svakog jutra, posle mokrenja, pre doručka i pre uzimanja lekova, u istoj ili sličnoj odeći, na istoj vagi postavljenoj na tvrd i ravan pod. Vrednost se odmah upiše u dnevnik, svesku ili aplikaciju, jer smisao nije u jednom broju nego u nizu: kardiologa zanima koliko se težina promenila u odnosu na Vašu uobičajenu, „suvu" težinu, koju ćete zajedno utvrditi kada stanje bude stabilno. Elektronska vaga je praktičnija jer pokazuje i decimale, a za osobe sa ugrađenim pejsmejkerom ili defibrilatorom koristi se obična vaga, ne ona koja meri sastav tela slabom strujom. Pravilo istog uslova je bitnije od tačnosti same vage: promena od kilograma je vidljiva samo ako se merite isto svaki dan.

Koliki porast težine je znak za uzbunu?

Kod srčane slabosti znak za javljanje lekaru je porast težine veći od granice koju ste dogovorili sa kardiologom, a kao opšti orijentir pacijentski vodič Udruženja za srčanu slabost Evropskog kardiološkog društva navodi više od 2 kilograma za tri dana. Pažnju zaslužuje i sporiji, ali uporan porast iz nedelje u nedelju. Granica nije ista za svakoga: kod osobe male telesne mase ili sa čestim pogoršanjima kardiolog može da odredi nižu, pa je najvažniji podatak onaj koji ste lično dobili na kontroli i zapisali uz vagu. Jednodnevno kolebanje od pola kilograma je normalno i zavisi od obroka i stolice; obrazac koji brine je porast koji se ponavlja iz dana u dan. Zabrinjavajući je i nagli pad težine uz vrtoglavicu, slabost i žeđ, jer govori da je tečnosti izbačeno previše.

Mit

Ako sam dobio kilogram ili dva za nekoliko dana, znači da sam se ugojio od hrane.

Činjenica

Masno tkivo se ne stvara brzinom od kilograma za dva dana. Kod srčane slabosti takav skok gotovo uvek znači zadržanu tečnost, a to je upravo znak koji se vagom i traži, da bi se reagovalo pre otoka i gušenja.

Starija žena pritiskom prsta proverava otok iznad skočnog zgloba

Kako se prepoznaju otoci?

Otoci kod srčane slabosti najpre se vide na stopalima i oko zglobova, uveče su izraženiji nego ujutru, a prepoznaju se po tome što pritisak prstom na kožu iznad kosti ostavlja jamicu koja se sporo vraća. Uz to primetićete da Vam cipele stežu, da čarape ostavljaju duboke tragove ili da prsten ne može da se skine. Kako se tečnost nakuplja, otoci se penju uz potkolenice, a kod ležećih osoba se skupljaju u donjem delu leđa. Nakupljanje tečnosti u stomaku oseća se kao nadutost, gubitak apetita i osećaj sitosti posle nekoliko zalogaja, pa i mučnina, i često se pogrešno pripiše želucu. Otok obično prati porast težine, ali ne uvek: ko malo jede zbog nadutosti može da ima otoke uz stabilnu težinu, pa se zato prate oba znaka zajedno.

Gušenje, kašalj i jastuci: znaci tečnosti u plućima

Tečnost u plućima oseća se kao gušenje pri naporu koji ste ranije podnosili, kao gušenje koje se javlja pri ležanju i tera Vas da spavate na više jastuka ili u fotelji, i kao noćno buđenje bez vazduha koje prolazi kada sednete. Čest pratilac je suv, nadražajni kašalj, posebno noću, koji se lako zameni za prehladu ili za neželjeno dejstvo leka. Ovi znaci su ozbiljniji od otoka na nogama, jer govore da je tečnosti već mnogo, pa se prijavljuju bez odlaganja, i kada vaga još ne pokazuje veliki skok. Korisno je da u dnevnik upisujete i broj jastuka na kojima spavate i koliki napor izaziva gušenje, na primer koliko stepenika; promena tih brojeva kardiologu govori više od reči „malo mi je teže".

Starija žena meri krvni pritisak za stolom, pored sveske i olovke

Šta još vredi pratiti kod srčane slabosti?

Kod srčane slabosti, pored težine, otoka i gušenja, vredi pratiti krvni pritisak i puls, umor, apetit i mokrenje, jer svaki od tih podataka pomaže kardiologu da razlikuje nakupljanje tečnosti od drugih uzroka tegoba. Pritisak i puls se mere kod kuće u mirovanju, po uputstvu dobijenom na kontroli, a vrednosti upisuju uz težinu. Umor koji se naglo pojača tokom nekoliko dana, vrtoglavica pri ustajanju, znatno manje mokrenja nego obično ili, suprotno, češće noćno mokrenje su podaci za dnevnik. Kod starijih osoba pogoršanje srčane slabosti može da se pokaže i kao zbunjenost ili neuobičajena pospanost, pa ukućani treba da znaju i taj znak. Dnevnik ne mora da bude složen: datum, težina, pritisak, puls, otoci da ili ne, broj jastuka i jedna reč o tome kako se osećate.

Za brzu orijentaciju, ovako izgleda podela znakova po tome šta se radi:

Šta primetiteŠta to najčešće značiŠta uraditi
Težina veća za više od dogovorene granice, otoci rastu, cipele stežuNakupljanje tečnostiJavite se ambulanti istog ili narednog radnog dana; ako imate unapred dogovoren plan, postupite po njemu
Više jastuka za spavanje, noćno buđenje bez vazduha, suv noćni kašaljTečnost u plućimaJavite se lekaru bez odlaganja, i kada težina nije skočila
Gušenje u mirovanju, penušav ružičast ispljuvak, bol u grudima, nesvesticaHitno stanjeOdmah pozovite 194
Nagli pad težine, vrtoglavica, slabost, jaka žeđ, malo mokraćePreviše izbačene tečnostiJavite se lekaru istog dana

Koliko tečnosti smem da pijem sa srčanom slabošću?

Strogo ograničenje tečnosti više nije opšte pravilo za srčanu slabost: ESC smernice iz 2026. godine za lečenje srčane slabosti navode da nema dokaza da ono koristi kod hronične, stabilne bolesti, a studija FRESH-UP objavljena 2025. godine pokazala je da se ljudi koji su pili slobodno nisu osećali lošije od onih kojima je unos ograničen na oko litar i po dnevno, dok su ovi drugi više patili od žeđi. To ne znači da je unos tečnosti nevažan: kod uznapredovale bolesti, niskog natrijuma u krvi ili čestih pogoršanja kardiolog može da odredi lično ograničenje, i tada se ono poštuje. Praktično pravilo glasi: pijte kada ste žedni, u razumnim količinama, bez prisiljavanja ni na jednu ni na drugu stranu, a ako Vam je ograničenje određeno, u njega računajte i supu, jogurt, voće bogato vodom i kafu. Na vrućini i uz temperaturu pravila se menjaju, pa pitajte unapred.

Mit

Ko ima srčanu slabost sme da popije najviše litar tečnosti dnevno.

Činjenica

Opšte ograničenje tečnosti za sve više se ne savetuje, jer nije dokazano da koristi kod stabilne bolesti, a pojačava žeđ. Ograničenje je lična odluka kardiologa kod uznapredovale bolesti ili niskog natrijuma, ne pravilo za svakoga.

So kod srčane slabosti: koliko je zaista važna?

So je važna zato što zadržava vodu u telu i time povećava rad srca, pa se kod srčane slabosti savetuje izbegavanje prekomernog unosa, pre svega skrivene soli iz gotovih proizvoda. Najviše soli ne dolazi iz slanika nego iz hleba i peciva, suhomesnatih proizvoda, sireva, kiselih krastavaca i turšije, gotovih supa i sosova, konzervi, grickalica i hrane iz restorana. Vrlo strogo ograničenje soli, međutim, nije pokazalo očekivanu korist: u studiji SODIUM-HF objavljenoj 2022. godine dijeta sa vrlo malo natrijuma nije smanjila broj hospitalizacija i smrti u poređenju sa uobičajenom ishranom. Cilj zato nije neslana hrana koju niko ne može da jede, nego ujednačen, umeren unos: bez dosoljavanja za stolom, sa manje gotove hrane i sa začinskim biljem umesto soli. Zamene za so na bazi kalijuma ne uvodite bez pitanja, jer uz pojedine lekove za srce mogu da podignu kalijum u krvi.

Plan za dane pogoršanja

Plan za dane pogoršanja srčane slabosti se pravi unapred, na kontroli, dok je sve mirno, i zapisuje se uz dnevnik: koju granicu težine pratite, koga zovete i kada, i šta smete da uradite sami do razgovora sa lekarom. Kod dela pacijenata kardiolog unapred dogovori i da pri porastu težine sami privremeno prilagode dozu diuretika (leka za izbacivanje viška tečnosti) po tačnom uputstvu; to pravilo važi isključivo ako Vam je lično i unapred dato, nikada po tuđem iskustvu ili sa foruma. Kod temperature, povraćanja i proliva pravila se menjaju, jer se tečnost tada gubi, pa pitajte unapred šta raditi sa diuretikom i ostalim lekovima u takvim danima. Ne menjajte sami ni ostale lekove za srce zbog nekoliko dana lošijeg osećanja; oni se podešavaju u ambulanti.

  1. Merite se svakog jutra, posle mokrenja, pre doručka, u istoj odeći i na istoj vagi.

  2. Upisujte težinu, pritisak, puls, otoke i broj jastuka u dnevnik, papirni ili u telefonu.

  3. Sa kardiologom utvrdite svoju „suvu" težinu i granicu porasta posle koje se javljate.

  4. Zapišite uz dnevnik koga zovete kod pogoršanja i šta smete da uradite sami do tada.

  5. Svako veče pogledajte stopala i zglobove; jamica posle pritiska prstom je znak otoka.

  6. Dnevnik ponesite na svaku kontrolu; na osnovu njega se podešava terapija.

Kada hitno pozvati 194?

Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 194 ako se javi:

  • gušenje u mirovanju ili gušenje koje Vas tera da sedite da biste disali
  • kašalj sa penušavim, ružičastim ispljuvkom
  • bol ili stezanje u grudima koje ne prolazi u mirovanju
  • gubitak svesti, osećaj da ćete se onesvestiti ili iznenadna zbunjenost

Ne vozite se sami do bolnice. Ne čekajte da simptom prođe.

Kada se javiti kardiologu?

Javite se kardiologu (ne hitnoj pomoći) ako:

  • Vam težina poraste za više od dogovorene granice, orijentaciono više od 2 kilograma za tri dana, ili raste uporno iz nedelje u nedelju
  • otoci rastu iz dana u dan, cipele stežu ili se javi nadutost sa gubitkom apetita
  • Vam za spavanje treba više jastuka nego ranije ili Vas noću budi gušenje ili suv kašalj
  • Vam težina naglo pada uz vrtoglavicu, slabost i jaku žeđ
  • ste bolesni sa temperaturom, povraćanjem ili prolivom, da se dogovori privremeni plan za lekove
  • nemate dogovorenu granicu težine ni plan šta raditi kod pogoršanja

Ovaj tekst je deo celine o životu sa srčanom slabošću; krovni vodič pročitajte u tekstu Kako živeti sa srčanom slabošću, a samu bolest objašnjava matični tekst Srčana slabost. Kako se praćenje nastavlja na putu i na vrućini opisano je u tekstu Putovanje sa srčanom slabošću, a šta sa lekovima i tečnošću tokom prehlade u tekstu Prehlada, grip i vakcine kada imate bolest srca.

m. Često postavljana pitanja

Često postavljana pitanja.

Opšti orijentir iz pacijentskog vodiča Evropskog kardiološkog društva je porast veći od 2 kilograma za tri dana, kao i uporan porast iz nedelje u nedelju. Granica za Vas može biti i niža, pa se držite one koju Vam je kardiolog odredio. Jednodnevno kolebanje od pola kilograma je normalno; brine ponavljanje porasta iz dana u dan.
Ujutru, posle mokrenja, pre doručka i pre lekova, u istoj odeći i na istoj vagi. Tako su uslovi svakog dana isti, pa promena na vagi odražava tečnost, a ne obrok ili odeću. Merenje uveče ili u različito vreme pravi kolebanja od kilograma koja zbunjuju i Vas i lekara, pa se ne preporučuje kao osnovno.
Ne uvek. Otoke izazivaju i dugo sedenje, vrućina, bolesti vena, bubrega i štitaste žlezde, kao i pojedini lekovi za pritisak. Kod srčane slabosti sumnju pojačava kada otoci prate porast težine, gušenje ili nadutost, i kada rastu iz dana u dan. Zato se otoci ne tumače sami, nego zajedno sa vagom i dnevnikom.
Kod stabilne srčane slabosti bez posebnog ograničenja od kardiologa možete da pijete kada ste žedni, u razumnim količinama, jer strogo ograničenje više nije opšte pravilo. Ako Vam je kardiolog odredio lično ograničenje zbog uznapredovale bolesti ili niskog natrijuma, ono važi i u njega se računaju i supa, jogurt i voće bogato vodom.
Samo ako Vam je kardiolog to lično i unapred dogovorio, sa tačnim uputstvom koliko, koliko dugo i kada da se javite. Bez takvog dogovora dozu ne menjate sami, nego zovete ambulantu, jer previše izbačene tečnosti nosi sopstvene opasnosti: pad pritiska, oštećenje bubrega i poremećaj soli u krvi. Tuđe iskustvo i saveti sa interneta ne zamenjuju lični plan.
Ništa strašno; izmerite se sledećeg jutra i nastavite redovno. Jedan propušten dan ne skriva promenu, jer se zadržana tečnost vidi i na sutrašnjem merenju. Problem prave višednevni prekidi, posebno na putu i tokom bolesti, kada su promene najverovatnije. Pomaže da vaga stoji na vidnom mestu u kupatilu, a podsetnik u telefonu uz jutarnje lekove.
Upozorenje: Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet niti zamenjuje pregled kod lekara. Za tumačenje nalaza, postavljanje dijagnoze ili donošenje terapijskih odluka obratite se svom kardiologu. Ako imate akutne simptome (bol u grudima, gušenje, gubitak svesti), pozovite hitnu pomoć na broj 194.
  1. Køber L, Adamo M, Ruwald AC, et al. 2026 ESC Guidelines for the management of heart failure. Eur Heart J. 2026;47(38):5346–5457. doi.org/10.1093/eurheartj/ehag100 [pristupljeno novembar 2026].
  2. Jaarsma T, Hill L, Bayes-Genis A, et al. Self-care of heart failure patients: practical management recommendations from the Heart Failure Association of the European Society of Cardiology. Eur J Heart Fail. 2021;23(1):157–174. doi.org/10.1002/ejhf.2008 [pristupljeno novembar 2026].
  3. Herrmann JJ, Brunner-La Rocca HP, Baltussen LEHJM, et al. Liberal fluid intake versus fluid restriction in chronic heart failure: a randomized clinical trial. Nat Med. 2025;31(6):2062–2068. doi.org/10.1038/s41591-025-03628-4 [pristupljeno novembar 2026].
  4. Ezekowitz JA, Colin-Ramirez E, Ross H, et al. Reduction of dietary sodium to less than 100 mmol in heart failure (SODIUM-HF): an international, open-label, randomised, controlled trial. Lancet. 2022;399(10333):1391–1400. doi.org/10.1016/S0140-6736(22)00369-5 [pristupljeno novembar 2026].
  5. Page RL 2nd, O'Bryant CL, Cheng D, et al. Drugs that may cause or exacerbate heart failure: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2016;134(6):e32–e69. doi.org/10.1161/CIR.0000000000000426 [pristupljeno novembar 2026].
  6. Heart Failure Association of the ESC. Heart Failure Matters: Rapid weight gain. heartfailurematters.org [pristupljeno novembar 2026].
Povezani tekstovi

Podelite

dr Marko Vuleta

Stručna redakcija

dr Marko Vuleta, kardiolog

Poslednja revizija: 8. novembar 2026.