Preskoči na sadržaj
eKardiolog

Putovanje avionom sa ugrađenim pejsmejkerom

Stručna redakcija: dr Marko Vuleta, kardiolog · Poslednja revizija: 6. jun 2026.

Putovanje avionom sa ugrađenim pejsmejkerom

Šta treba znati o letenju sa pejsmejkerom

Stvarno stanje stvari

Ugrađen pejsmejker ne znači kraj putovanjima. Više od milion ljudi sa pejsmejkerom svake godine bezbedno leti komercijalnim avionima, bez incidenata. Uređaj je napravljen za svakodnevni život, pa i za odlazak na odmor, posetu porodici u inostranstvu ili poslovni put preko okeana. Najveći deo straha potiče iz davnašnjih dezinformacija, iz vremena kada su prve generacije uređaja zaista bile osetljivije na elektromagnetna polja. Današnji pejsmejkeri imaju ugrađenu zaštitu, a sigurnosni sistemi na aerodromima prilagođeni su tome.

Pravi rizici i zablude

Stvarni rizici putovanja razlikuju se od onih kojih se pacijenti najčešće plaše. Pravi rizici su tri. Prvo, duboka venska tromboza (stvaranje ugruška u dubokim venama nogu) koja prati dugo sedenje i nije vezana samo za nosioce pejsmejkera, ali je kod srčanih pacijenata veći problem. Drugo, pristup medicinskoj nezi na nepoznatim mestima, gde lokalna služba ne zna za vašu specifičnu situaciju. Treće, prekid uobičajenog rasporeda lekova zbog vremenskih zona. Sigurnosni skeneri, pritisak u kabini i bežični internet u avionu su mitovi, ne stvarni problemi. Isto tako, snimanje magnetnom rezonancom danas nije apsolutna prepreka za savremene uređaje, pod uslovima opisanim u tekstu o MR pregledu sa pejsmejkerom.

Šta tekst pokriva

Tekst vas vodi kroz pripremu pre puta, snalaženje na aerodromu, sam let i ono što treba uraditi po dolasku. Bilo da letite sat vremena do Beča ili dvanaest sati do Njujorka, principi su isti, menja se samo obim pripreme. Karta pejsmejkera u novčaniku jedan je dokument koji putovanje pretvara iz stresnog u mirno. Tekst se oslanja na evropske kardiološke preporuke i na praktično iskustvo u radu sa pacijentima sa pejsmejkerima i ugradnim defibrilatorima (ICD). Iako se pojedinosti razlikuju od pacijenta do pacijenta, opšti okvir važi za većinu osoba sa savremenim uređajima, ugrađenim posle 2010. godine.

Za detaljnije o samoj proceduri ugradnje, oporavku i životu sa uređajem izvan putovanja, pogledajte tekst Ugradnja pejsmejkera.

0,1%

Procenjena učestalost ozbiljnih incidenata vezanih za pejsmejker tokom komercijalnih letova, dakle daleko manje od jednog na hiljadu putovanja.

Izvor: European Society of Cardiology, praktični vodič o elektrostimulaciji, 2023

Različite situacije putovanja sa pejsmejkerom

Različite situacije, isti principi

Tri tipična profila putovanja traže različit nivo pripreme, ali počivaju na istim osnovnim merama.

Kratak let, do 3 sata

Regionalno putovanje (Beograd-Atina, Beograd-Beč, Beograd-Frankfurt). Pacijent sa stabilnim pejsmejkerom, više od 6 meseci od ugradnje i sa urednim kontrolama. Rizik od tromboze tokom leta je najmanji, kao kod osobe bez pejsmejkera.

Šta raditi

  • Karta pejsmejkera obavezno u novčaniku ili ručnoj torbi, nikada u predatom prtljagu.
  • Lekovi za dan puta i jedan dan rezerve, u originalnom pakovanju.
  • Šetnja kabinom nije obavezna, ali pomaže rastezanje gležnjeva u sedećem položaju.
  • Bez posebnih ograničenja u ishrani; izbegavati slano i previše kafe.
  • Mobilni telefon u režimu letenja (pravilo aviokompanije, ne zbog pejsmejkera).

Srednji let, 3 do 6 sati

Bliske međunarodne destinacije (Beograd-Dubai, Beograd-London, Beograd-Madrid). Vreme dovoljno za blago zastajanje venske krvi u nogama, naročito kod starijih pacijenata.

Šta raditi

  • Šetnja kabinom na svakih 60 do 90 minuta; računa se i kratko hodanje do toaleta.
  • Vežbe nogu u sedećem položaju, kružni pokreti gležnjeva, po 20 ponavljanja na sat.
  • Nadoknada tečnosti, oko 200 ml vode na sat; izbegavati alkohol i jaku kafu.
  • Kompresivne čarape klase I za one sa venskom slabošću.
  • Raspored lekova podesiti tako da doza padne posle sletanja, ne tokom leta.

Dug let, preko 8 sati

Interkontinentalna putovanja (Beograd-Njujork, Beograd-Singapur, Beograd-Toronto). Najveći rizik od duboke venske tromboze, gubitka tečnosti i poremećaja rasporeda lekova zbog vremenske razlike.

Šta raditi

  • Konsultacija sa kardiologom 2 do 4 nedelje pre puta.
  • Razmotriti zaštitu niskomolekularnim heparinom, po odluci lekara.
  • Kompresivne čarape gradiranog pritiska, klase II, obuti pre ulaska u avion.
  • Šetnja na svaki sat, makar ustajanje pored sedišta.
  • Nadoknada tečnosti, oko 250 ml na sat; alkohol potpuno izbegavati.
  • Raspored lekova pomerati postepeno, počev 5 do 7 dana pre puta.
4 puta

Toliko je veći rizik od duboke venske tromboze na letovima dužim od 8 sati u poređenju sa kratkim letovima, kod osoba bez dodatnih faktora rizika; kod srčanih pacijenata taj rizik je još veći.

Izvor: Svetska zdravstvena organizacija, Međunarodna putovanja i zdravlje, 2023

Priprema i kontrole pejsmejkera pre putovanja

Praktične smernice korak po korak

Pre puta

Idealno vreme za poslednje pripreme je 2 do 4 nedelje pre poletanja. Zakažite kontrolu kod kardiologa ako poslednji pregled nije bio u prethodna tri meseca, čak i ako se osećate dobro. Pripremite dokument sa tehničkim podacima pejsmejkera: proizvođač, model, datum ugradnje, status za snimanje na magnetnoj rezonanci (MRI) i programirana frekvencija. Većina pacijenata ima karticu dobijenu pri ugradnji, ali su fotografija u telefonu i dodatna kopija u prtljagu dobra zaštita ako kartica nestane. Kod putnog osiguranja izričito proverite pokriće za hronične srčane bolesti, jer standardni paketi često imaju izuzeća. Lekove ponesite za ceo put i tri dana rezerve, u originalnim pakovanjima sa receptima.

Na aerodromu

Kartu pejsmejkera pripremite pre nego što stanete u red za kontrolu, ne kada već prolazite. Pokažite je osoblju i mirno objasnite; oni rade po protokolu i znaju proceduru. Obična kapija sa metal detektorom nije opasna za savremen pejsmejker, ali u njoj ne stojte duže od nekoliko sekundi. Skener sa milimetrskim talasima (takozvani body skener) potpuno je bezbedan i preporučuje se. Ako vas pretražuju ručnim metal detektorom, zamolite osoblje da uređaj ne drži duže od 5 sekundi iznad zone gde je pejsmejker, ispod leve (ili desne) ključne kosti. Predvidite 30 do 45 minuta više za prolazak kontrole.

Tokom leta

Promene pritiska u kabini su male i ne utiču na pejsmejker. Ravnomeran unos vode, oko dve čaše na sat, pomaže i u sprečavanju tromboze i u radu bubrega koji obrađuju vaše lekove. Šetnja kabinom i vežbe nogu važnije su od bilo kog leka. Ako sedite uz prozor i ne želite da uznemiravate susede, pri sledećem putovanju rezervišite mesto uz prolaz. Mobilne uređaje koristite u režimu letenja (pravilo aviokompanije, ne zbog pejsmejkera), a bežični internet je bezbedan. Izbegavajte teške obroke, slanu hranu i alkohol; lagan obrok i voda najbolji su pratioci u vazduhu. Ako koristite aparat za apneju u snu (CPAP), većina aviokompanija dozvoljava da ga ponesete uz prethodnu najavu, što je naročito korisno na noćnim letovima.

Po dolasku

Prva noć na novom mestu nije vreme za naporno razgledanje. Dajte telu 12 do 24 sata da se prilagodi vremenskoj razlici, naročito kod prelaska preko više od četiri vremenske zone. Pre svake fizičke aktivnosti (šetnje, plivanja, planinarenja) procenite kako se osećate, jer umor od puta i napor lako prikriju srčane tegobe. Unapred pronađite najbližu bolnicu sa kardiološkim odeljenjem i sačuvajte adresu u telefonu. Ako se jave lupanje srca, bolan otok noge ili kratak dah, ne odlažite traženje pomoći; lokalni lekar brzo pristupa vašoj evidenciji ako mu pokažete kartu pejsmejkera. Za toplije destinacije (Mediteran, Bliski istok, tropski krajevi) povećajte unos vode na 2,5 do 3 litra dnevno, jer su diuretici i ACE inhibitori, česti u srčanoj terapiji, osetljivi na gubitak tečnosti. Planinske destinacije iznad 2500 metara traže posebnu konsultaciju, jer manje kiseonika u vazduhu menja potrebe srca.

Kada hitno reagovati

Naučite da prepoznate tegobe koje traže neodložnu pomoć, bilo da ste u avionu, na aerodromu ili u hotelu.

SimptomŠta uraditi
Iznenadan jak bol u grudima koji traje duže od 15 minutapozvati posadu u letu ili lokalnu hitnu službu na zemlji, ne čekati
Gubitak svesti ili osećaj da ćete se onesvestitihitno tražiti pomoć; u letu po potrebi sletanje na najbliži aerodrom
Naglo otežano disanje u mirovanjupozvati posadu; kiseonik je dostupan u avionu
Otok jedne noge sa bolom i crvenilom (znak duboke venske tromboze)medicinska pomoć po sletanju, hitan ultrazvuk vena
Lupanje srca koje ne prolazi duže od 30 minuta uz vrtoglavicumedicinska procena, naročito ako je novo ili drugačije nego ranije
Naglo izraženi otoci nogu, gušenje u ležećem položajusumnja na pogoršanje srčane slabosti, procena u toku 24 sata

Po povratku u Srbiju, kod životne ugroženosti, pozovite 194.

Šta smem, a šta ne

Aktivnost ili situacijaStatus
Prolazak kroz sigurnosni metal detektormože, ne stajati duže od nekoliko sekundi
Skener sa milimetrskim talasima (body skener)može bez ograničenja
Ručna pretraga metalnim detektorom (palicom)može, tražiti da uređaj ne stoji duže od 5 sekundi nad zonom pejsmejkera
Karta pejsmejkera u ručnom prtljagu ili novčanikumože, štaviše obavezna
Letenje u prvih 14 dana od ugradnjene, sačekati lekarsku potvrdu stabilnosti
Letenje u prvih 7 dana posle revizije ili promene baterijeoprez, konsultovati kardiologa
Lekovi u ručnom prtljagumože, u originalnim pakovanjima sa receptima
Alkohol tokom letaumereno (do jednog pića), bolje izbegavati zbog gubitka tečnosti
Sedenje duže od 4 sata bez pokretaoprez, ustati za kratak pokret
Električni masažeri sedišta u avionuoprez, kratko, ne nad zonom pejsmejkera
Sauna ili topla kupka po dolaskumože ako ste stabilni, kratko (do 10 minuta) uz nadoknadu tečnosti
Plivanje u moru ili bazenumože, posle potpunog zarastanja ožiljka i bez opterećenja leve ruke

Pojedinačne preporuke vašeg kardiologa imaju prednost nad opštim smernicama.

Najčešće zablude

Putovanje sa pejsmejkerom prati više dezinformacija nego stvarnih ograničenja.

MitČinjenica
Pejsmejker pravi alarm na svakom sigurnosnom prolazuSavremeni pejsmejkeri retko aktiviraju alarm; čak i kada to urade, karta pejsmejkera omogućava brzu pretragu bez zadržavanja.
Pritisak u kabini je opasan za pejsmejkerKabina komercijalnog aviona ima pritisak kao na visini od 1800 do 2400 metara, što je bezbedno za stabilan pejsmejker.
Mobilni telefoni i bežični internet u avionu remete pejsmejkerBežične veze rade na frekvencijama i rastojanjima koja ne ometaju savremene pejsmejkere; režim letenja je zbog avionske elektronike, ne zbog vašeg uređaja.
Posle ugradnje pejsmejkera ne sme se više letetiLetenje je dozvoljeno već 1 do 2 nedelje posle stabilizacije, što potvrđuje milionski broj korisnika koji putuju bez problema.
Snimanje na magnetnoj rezonanci je apsolutno zabranjeno, čak i hitnoVećina pejsmejkera ugrađenih posle 2010. godine je uslovno bezbedna za to snimanje, a uslovi su navedeni na karti pejsmejkera.

Najčešće zablude o letenju sa pejsmejkerom

m. Često postavljana pitanja

Često postavljana pitanja.

Uobičajena preporuka je 1 do 2 nedelje posle nekomplikovane ugradnje, uz potvrdu kardiologa da je uređaj stabilan. Posle revizije ili promene baterije najčešće je dovoljna jedna nedelja oporavka pre prvog leta.
Odmah obavestite člana posade; oni imaju protokol za medicinske situacije i kiseonik u avionu. Sedite mirno, dišite duboko i pratite tegobe. Veliki letovi imaju mogućnost da se u hitnom slučaju preusmere na najbliži aerodrom.
Uglavnom da, sve veće aviokompanije priznaju kartu pejsmejkera kao dokument. Manji broj traži potvrdu o stabilnosti za letove duže od 4 sata, pa to proverite pri rezervaciji karte.
Jesu. Oba glavna tipa koja se koriste na međunarodnim aerodromima (metal detektor i skener sa milimetrskim talasima) bezbedna su za savremen pejsmejker. Kod ručne pretrage zatražite oprez prema standardnom protokolu.
Baterija nikada ne otkazuje naglo. Postepeno slabljenje prepoznaje se na redovnim kontrolama mesecima unapred. Ako vam redovna kontrola pada u vreme putovanja, prebacite je na termin pre poletanja.
Ovaj tekst ima isključivo edukativni karakter i ne predstavlja medicinski savet niti zamenjuje pregled kod lekara. Tumačenje nalaza, postavljanje dijagnoze i odluke o terapiji prepustite svom kardiologu, uz procenu vašeg pojedinačnog stanja. Kod akutnih tegoba (bol u grudima, gušenje, gubitak svesti) odmah pozovite 194.
  1. Glikson M, i saradnici. Smernice ESC iz 2021. godine o srčanoj elektrostimulaciji i resinhronizacionoj terapiji. Eur Heart J. 2021. doi.org/10.1093/eurheartj/ehab364 [pristupljeno maj 2026].
  2. Mayo Clinic. Pejsmejker, život sa pejsmejkerom. Mayo Clinic. 2024. mayoclinic.org [pristupljeno maj 2026].
  3. Svetska zdravstvena organizacija. Međunarodna putovanja i zdravlje, putnici sa hroničnim bolestima. WHO. 2023. who.int [pristupljeno maj 2026].
  4. Napp A, i saradnici. Are patients with cardiac implants protected against electromagnetic interference in daily life and occupational environment?. Eur Heart J. 2022. doi.org/10.1093/eurheartj/ehv494 [pristupljeno maj 2026].
Povezani tekstovi

Podelite

dr Marko Vuleta

Stručna redakcija

dr Marko Vuleta, kardiolog

Poslednja revizija: 6. jun 2026.