Preskoči na sadržaj
eKardiolog

Starost srca: šta znači kada je srce starije od vas

Stručna redakcija: dr Marko Vuleta, kardiolog · Poslednja revizija: 15. avgust 2026.

Starost srca je način da se procenjeni rizik od infarkta i moždanog udara izrazi kao broj godina umesto kao procenat. Povoljan rezultat je starost srca jednaka vašim godinama ili niža od njih. Rezultat viši od stvarnih godina znači da je vaš rizik veći od rizika vršnjaka sa urednim faktorima.

Apstraktna vizuelizacija srca povezana sa vremenskom linijom

Kako se čita rezultat starosti srca

RezultatŠta znači
Niža od vaših godinaRizik je manji nego kod vršnjaka sa urednim faktorima rizika
Jednaka vašim godinamaRizik odgovara očekivanom za vaš uzrast uz uredne faktore
Viša od vaših godinaRizik je veći nego kod vršnjaka; razlika pokazuje koliko

Evropske smernice o prevenciji bolesti srca

Šta je starost srca?

Starost srca je procenjen rizik od infarkta i moždanog udara preveden u godine: broj koji pokazuje koliko bi godina imala osoba vašeg pola sa urednim faktorima rizika, a sa istim rizikom kakav je izračunat za vas. Ako imate 45 godina, a starost srca vam je 58, to ne znači da je vaše srce fizički ostarilo, nego da je vaš procenjeni rizik jednak riziku prosečne zdrave osobe od 58 godina.

Zašto se rizik izražava u godinama, a ne u procentima?

Rizik od bolesti srca se izražava u godinama zato što je procenat većini ljudi teško da protumači. Podatak da je verovatnoća srčanog događaja u narednih deset godina 7% zvuči apstraktno, a i lekarima je teško da ga objasne osobama različitog nivoa obrazovanja. Poređenje sa godinama je razumljivo odmah, bez objašnjenja.

Zato je nastao pojam starosti srca, poznat i kao vaskularna starost. Reč je o istom podatku prikazanom drugačije, a ne o novom merenju. Ispod svakog kalkulatora starosti srca stoji procena apsolutnog rizika, najčešće izračunata modelom koji uzima godine, pol, pušenje, krvni pritisak i holesterol.

Šta starost srca nije?

Starost srca nije merenje stanja vaših krvnih sudova niti nalaz bilo kakvog pregleda. Ništa se ne snima i ništa se ne gleda; broj nastaje računanjem iz podataka koje sami unesete. Zbog toga starost srca ne može otkriti postojeći plak u arteriji, ne postavlja dijagnozu i ne isključuje bolest.

Nije ni ocena vaše kondicije, iako se često tako doživljava. Osoba koja redovno trči može imati nepovoljnu starost srca ako puši ili ima visok holesterol, a fizički neaktivna osoba sa urednim vrednostima može dobiti povoljan rezultat. Kalkulator vidi samo brojeve koje ste uneli.

Koja starost srca je normalna?

Povoljna starost srca jednaka je vašim kalendarskim godinama ili niža od njih, a rezultat viši od stvarnih godina znači da je procenjeni rizik veći od očekivanog za vaš uzrast. Ne postoji granica ispod koje je rezultat „normalan”, jer starost srca nije laboratorijska vrednost sa referentnim opsegom, nego prevod procenjenog rizika u razumljiviju jedinicu.

Praktično se gleda razlika, a ne sam broj. Starost srca veća od stvarnih godina za dve ili tri godine je mala razlika koja može poticati i od zaokruživanja unetih vrednosti. Razlika od deset i više godina je poruka koju vredi shvatiti ozbiljno i proveriti kod lekara, jer se iza nje obično kriju dva ili tri faktora koji se mogu popraviti.

Zašto isti čovek dobije različit rezultat na različitim kalkulatorima?

Različiti kalkulatori starosti srca daju različite rezultate za istu osobu zato što koriste različite modele rizika i različite definicije toga šta su „uredni” faktori. Jedan kalkulator poredi vas sa osobom bez ijednog faktora rizika, drugi sa prosekom vaše starosne grupe, treći koristi model razvijen na stanovništvu druge zemlje. Ista osoba tako može dobiti starost srca od 52 na jednom i 61 na drugom mestu.

Zbog toga rezultati sa dva različita kalkulatora nisu uporedivi, a ni jedan od njih se ne koristi za odluku o lekovima. Za takve odluke se koristi procena apsolutnog rizika: u Evropi je to najčešće tablica SCORE2 i njena verzija za starije osobe, koje procenjuju verovatnoću srčanog ili moždanog događaja u narednih deset godina. Ono što jedan kalkulator korisno pokazuje jeste promena vašeg rezultata kroz vreme, ako svaki put koristite isti.

Simbolički prikaz sabiranja više faktora u jedan rezultat

Šta znači vaš rezultat?

Rezultat starosti srca znači koliko vaš procenjeni rizik odstupa od rizika vršnjaka sa urednim faktorima, i ništa više od toga. Nepovoljan rezultat nije dijagnoza i ne znači da vam se nešto sprema; povoljan rezultat nije potvrda da je sve u redu, jer kalkulator ne zna za vaše nasleđe, ranije nalaze ni tegobe koje osećate. Broj je polazna tačka za razgovor, ne zaključak.

Tačnost rezultata zavisi od tačnosti onoga što ste uneli. Ako ste pritisak procenili po sećanju, a holesterol nikada niste merili, kalkulator računa sa pretpostavkama i rezultat vredi onoliko koliko i te pretpostavke.

Koliko je vaš rezultat pouzdan?

Označite sve što je važilo kada ste popunjavali kalkulator.

  • Uneo sam krvni pritisak izmeren u poslednjih nekoliko meseci, a ne procenu po sećanju
  • Uneo sam vrednosti holesterola sa stvarnog laboratorijskog nalaza
  • Nalaz holesterola nije stariji od godinu dana
  • Tačno sam uneo podatak o pušenju, uključujući povremeno pušenje
  • Uneo sam podatak o dijabetesu i drugim bolestima ako ih imam
  • Koristio sam kalkulator namenjen odraslima moje starosne grupe

Ako važi za sve stavke: rezultat je izračunat iz stvarnih podataka i dobra je osnova za razgovor sa lekarom. Ako važi delimično: deo podataka je procenjen, pa rezultat treba shvatiti kao grubu orijentaciju. Ako ne važi nijedna: rezultat izračunat iz procena ne govori mnogo; pre ponovnog računanja vredi izmeriti pritisak i uraditi lipidski nalaz.

Postoji i obrnuta zamka. Povoljna starost srca kod osobe koja ima tegobe, na primer stezanje u grudima pri naporu ili neuobičajen zamor, ne isključuje ništa. Simptomi se procenjuju odvojeno od bilo kakve računice rizika, i zbog njih se ide kod lekara bez obzira na to šta je kalkulator pokazao.

Kako izgleda tumačenje na konkretnom primeru?

Tumačenje starosti srca najlakše se vidi na primeru. Muškarac od 50 godina koji puši, ima krvni pritisak 150/95 i LDL holesterol 4,2 mmol/L dobiće starost srca znatno višu od svojih godina, obično za više od deset. Razlika sama po sebi ne kaže šta dalje, ali pokazuje da se iza nje kriju tri stvari koje se mogu pomeriti, i da nijedna nije nepromenljiva.

Isti čovek, godinu dana kasnije, bez cigarete i sa pritiskom i holesterolom bliže ciljnim vrednostima, dobiće osetno niži rezultat, mada ne i niži od svojih 51 godine. To je uobičajen tok i pokazuje čemu ovaj broj zaista služi: da uporedite sebe sa sobom kroz vreme, koristeći svaki put isti kalkulator, umesto da tražite jednu „dobru” brojku.

Od čega zavisi šta je za vas povoljan rezultat?

Šta je povoljan rezultat starosti srca zavisi od toga sa čime se poredite i zbog čega uopšte računate taj broj. Načelo je jednostavno: starost srca služi da vam učini rizik razumljivim i da pokaže smer promene, dok se odluke o lečenju donose na osnovu procenjenog apsolutnog rizika i celokupne kliničke slike. Ista razlika od osam godina znači nešto drugo kod tridesetogodišnjaka i kod osobe od sedamdeset godina, jer se u pozadini kriju sasvim različite apsolutne verovatnoće.

Zato se ne postavlja lični cilj u obliku „moja starost srca treba da bude 42”. Postavljaju se ciljevi za pojedinačne faktore od kojih se taj broj računa: vrednost krvnog pritiska, vrednost LDL holesterola, prestanak pušenja, regulacija šećera. Kada se ti ciljevi dostignu, starost srca se popravi sama od sebe, jer je ona samo njihov zbir prikazan drugačije.

Kod dela ljudi računanje nema mnogo smisla. Osobe koje već imaju dijagnostikovanu bolest srca, preležan infarkt ili moždani udar spadaju u razred visokog rizika bez ikakvog kalkulatora, i kod njih se ciljevi određuju direktno. Za sve ostale, najkorisniji način upotrebe je praćenje kroz vreme: rezultat izračunat svake godine istim kalkulatorom, sa svežim vrednostima pritiska i holesterola, pokazuje da li se stvari kreću u dobrom smeru.

Šta podiže starost srca?

Starost srca podižu isti činioci koji podižu i rizik od bolesti srca: pušenje, povišen krvni pritisak, povišen LDL holesterol, dijabetes i prekomerna telesna masa, uz godine i pol na koje se ne može uticati. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, bolesti srca i krvnih sudova su vodeći uzrok smrti u svetu, a najveći deo njih može se sprečiti delovanjem upravo na te činioce.

Činioci na koje se može uticati

Na najveći deo činilaca koji podižu starost srca može se uticati, i to je jedini razlog zbog kog taj broj uopšte ima smisla računati. Pušenje je obično pojedinačno najskuplji unos u kalkulatoru i kod mnogih ljudi samo ono dodaje najviše godina. Povišen krvni pritisak i povišen LDL holesterol slede odmah za njim.

Tu su i dijabetes, prekomerna telesna masa i fizička neaktivnost, koji deluju i posredno, kroz pritisak i masnoće u krvi. Svetska zdravstvena organizacija među činioce ubraja i prekomeran unos alkohola, nekvalitetnu ishranu i zagađen vazduh.

Činioci na koje se ne može uticati

Deo onoga što ulazi u računicu ne zavisi od vaših navika. Kalendarske godine su najjači pojedinačni činilac rizika i njih niko ne može promeniti; zato starost srca ni kod savršenih navika ne pada neograničeno. Pol utiče na procenu, jer se rizik kod muškaraca i žena razlikuje po uzrastu.

Nasleđe je treći činilac. Porodična hiperholesterolemija, rani infarkt kod roditelja ili braće i sestara i nasledno povišen lipoprotein (a) povećavaju rizik nezavisno od načina života, a većina kalkulatora ih ni ne obuhvata. Zato osoba sa takvom porodičnom istorijom ne treba da se umiri povoljnim rezultatom, nego da tu istoriju pomene lekaru.

Uzlazna putanja koja predstavlja poboljšanje rezultata kroz korake

Kako se snižava starost srca?

Starost srca se snižava tako što se poprave pojedinačni faktori od kojih se računa: prestankom pušenja, snižavanjem krvnog pritiska i LDL holesterola, regulacijom šećera i redovnim kretanjem. Nema posebnog postupka za „podmlađivanje srca” mimo toga, i svaki proizvod koji to obećava obećava nešto što ne može da isporuči.

Korisno je krenuti od jednog faktora, a ne od svih odjednom. Kalkulator to i olakšava: možete probno promeniti jednu stavku, na primer označiti da ne pušite ili uneti niži pritisak, i videti koliko se rezultat pomeri.

  • Danas: izračunajte starost srca sa stvarnim vrednostima pritiska i holesterola, a ne po sećanju. Zapišite rezultat i datum.
  • Ove nedelje: izdvojite jedan faktor sa najvećim uticajem u vašem slučaju i napravite jedan konkretan potez za njega, na primer određivanje datuma prestanka pušenja ili sedmodnevno merenje pritiska.
  • Ovog meseca: zakažite pregled i ponesite rezultat, nalaze i podatke o bolestima srca u porodici, da procena rizika bude urađena kako treba.

Koliko se rezultat realno može popraviti?

Rezultat starosti srca realno se može popraviti za nekoliko godina, ponekad i osetno više kada se istovremeno reše dva ili tri faktora. Najbrže deluje prestanak pušenja, jer se u kalkulatoru ta stavka menja odmah, a i stvarni rizik počinje da pada u prvim mesecima. Snižavanje krvnog pritiska i LDL holesterola pomera rezultat postepeno, kako se vrednosti stvarno menjaju.

Postoji granica koju treba znati unapred. Godine se u računici ne mogu poništiti, pa starost srca ne može pasti mnogo ispod kalendarske. Osoba od 60 godina sa besprekornim faktorima dobiće rezultat blizu svojih 60, i to je najbolji mogući ishod, ne neuspeh. Konkretne granice pritiska objašnjene su u tekstu o normalnom krvnom pritisku, ciljne vrednosti masnoća u tekstu o LDL holesterolu, a šta se sa srcem dešava posle poslednje cigarete u tekstu o prestanku pušenja.

Da li starost srca zaista pomaže ljudima da promene navike?

Dokazi o tome da starost srca pokreće promenu navika su nedosledni. Sistematski pregled istraživanja koji je uporedio prikaz rizika kroz starost srca sa prikazom kroz procenat nije našao jasnu prednost jednog nad drugim kada je reč o stvarnoj promeni ponašanja, iako oba oblika mogu pomoći kada su deo šireg programa podrške. Drugim rečima, sam broj retko nekoga promeni; menja ono što se posle njega uradi.

Postoji i suprotna zamka, koju stručna literatura pominje: nepovoljan rezultat kod osobe niskog stvarnog rizika može izazvati nepotrebnu zabrinutost i navesti na pretrage koje joj ne trebaju. Zbog toga se starost srca koristi kao pomoć u razgovoru, a nikako kao osnov za odluku o terapiji. Kako se broj koraka i minuti kretanja uklapaju u tu promenu opisano je u tekstu o fizičkoj aktivnosti.

Mit i činjenica o starosti srca

Oko starosti srca stvorila su se očekivanja koja taj broj ne može da ispuni, delom zato što ga popularni tekstovi prikazuju kao merenje, a ne kao računicu.

Mit: Starost srca pokazuje stvarno stanje mojih krvnih sudova.

Činjenica: Starost srca je računica iz podataka koje ste uneli, a ne nalaz pregleda. Stanje krvnih sudova procenjuje se drugim metodama, o kojima odlučuje lekar na osnovu simptoma i faktora rizika.

Mit: Ako mi je starost srca dobra, ne moram kod lekara.

Činjenica: Povoljan rezultat ne isključuje bolest. Kalkulatori ne obuhvataju naslednu sklonost ni simptome, pa bol u grudima, gušenje ili neobičan zamor traže pregled bez obzira na izračunatu starost srca.

Mit: Svi kalkulatori daju isti rezultat, pa je svejedno koji koristim.

Činjenica: Različiti kalkulatori koriste različite modele i različite polazne osnove za poređenje, pa ista osoba dobija različite rezultate. Praćenje ima smisla samo ako svaki put koristite isti kalkulator.

Mit: Starost srca sama po sebi motiviše ljude da se promene.

Činjenica: Istraživanja o tome nisu dala jasan odgovor; prikaz rizika kroz godine nije se pokazao delotvornijim od prikaza kroz procenat. Broj pomaže kao uvod u razgovor, a promenu donosi ono što se posle njega konkretno uradi.

Kada se javiti lekaru?

Lekaru se javlja kada rezultat starosti srca otvori pitanje na koje kalkulator ne može da odgovori, a to je najčešće pitanje šta konkretno raditi dalje. Na pregled je korisno poneti sam rezultat, nalaze pritiska i holesterola i podatke o bolestima srca u porodici.

SituacijaŠta uraditi
Starost srca je znatno viša od vaših godinaZakažite pregled radi procene ukupnog rizika i dogovora o ciljevima
Rezultat ste dobili iz procenjenih vrednosti, bez izmerenog pritiska i holesterolaIzmerite pritisak i uradite lipidski nalaz, pa ponovite računicu
Imate tegobe pri naporu, bez obzira na povoljan rezultatJavite se lekaru; simptomi se procenjuju nezavisno od kalkulatora
U porodici je bilo infarkta ili moždanog udara u mlađim godinamaPomenite to lekaru; nasleđe većina kalkulatora ne obuhvata
Već imate dijagnostikovanu bolest srca ili dijabetesCiljevi se određuju direktno kod kardiologa, bez računanja starosti srca

Koliko je staro vaše srce?

Unesite godine, pritisak, holesterol i navike i vidite kako se vaš procenjeni rizik izražava u godinama.

Otvorite Starost srca

m. Često postavljana pitanja

Pitanja čitalaca.

Starost srca se računa tako što se iz vaših podataka najpre proceni rizik od infarkta i moždanog udara u narednih deset godina, a zatim se traži koliko bi godina imala osoba istog pola sa urednim faktorima rizika i istim takvim rizikom. Taj broj godina je vaša starost srca. U računicu ulaze godine, pol, pušenje, krvni pritisak, holesterol, a kod nekih kalkulatora i dijabetes i telesna masa.
Starost srca viša od kalendarskih godina znači da je vaš procenjeni rizik veći nego kod vršnjaka sa urednim faktorima rizika, a razlika u godinama pokazuje koliko. To nije dijagnoza ni najava bolesti, nego procena zasnovana na podacima koje ste uneli. Razlika od dve do tri godine je mala i može poticati od zaokruživanja. Razlika od deset i više godina obično znači da postoje dva ili tri faktora koja se mogu popraviti, pa vredi razgovarati sa lekarom.
Da, starost srca se smanjuje kada se poprave faktori od kojih se računa: prestankom pušenja, snižavanjem krvnog pritiska i LDL holesterola, regulacijom šećera i redovnim kretanjem. Najbrže deluje prestanak pušenja. Postoji ipak granica: kalendarske godine se ne mogu poništiti, pa rezultat ne može pasti mnogo ispod vaših stvarnih godina, i približavanje njima je najbolji mogući ishod.
Tačnost testa starosti srca zavisi od dve stvari: od modela rizika u pozadini i od tačnosti podataka koje unesete. Ako pritisak i holesterol unosite po sećanju ili odokativno, rezultat je gruba procena. Različiti kalkulatori uz to koriste različite modele, pa ista osoba na dva mesta dobija različite brojeve. Zbog svega toga starost srca se koristi za razumevanje i praćenje, a ne kao osnov za odluku o lekovima.
Ne, rezultat starosti srca ne zamenjuje pregled. Kalkulator računa iz nekoliko unetih podataka i ne poznaje vašu porodičnu istoriju, ranije nalaze ni tegobe koje osećate. Povoljan rezultat ne isključuje bolest srca, a nepovoljan je ne dokazuje. Ako imate simptome poput bola u grudima, gušenja ili neobičnog zamora pri naporu, javite se lekaru bez obzira na to šta je kalkulator pokazao.
Da, starost srca i vaskularna starost dva su naziva za isti pristup: prevođenje procenjenog rizika od bolesti srca i krvnih sudova u broj godina. U stručnoj literaturi češće se koristi izraz vaskularna starost, a u alatima namenjenim javnosti starost srca. Razlike među pojedinim alatima ne potiču od naziva nego od modela rizika koji koriste, pa se rezultati sa različitih mesta ne porede međusobno.
Računanje starosti srca ima najviše smisla kod odraslih srednjih godina koji još nemaju dijagnostikovanu bolest srca, dakle otprilike od četrdesete godine naviše, jer se u tom periodu odluke o prevenciji zaista donose. Kod mlađih osoba procenjeni desetogodišnji rizik je po pravilu nizak i sam broj malo govori, mada podaci o pritisku i holesterolu i tada vrede. Kod osoba koje već imaju bolest srca računanje se ne koristi, jer one ionako spadaju u razred visokog rizika.

Rečnik termina

TerminObjašnjenje
Starost srcaProcenjen rizik od bolesti srca i krvnih sudova izražen brojem godina, umesto procentom.
Vaskularna starostStručni naziv za isti pristup; prevod procenjenog rizika u godine.
Apsolutni rizikProcenjena verovatnoća da će se srčani ili moždani događaj desiti u određenom periodu, najčešće u narednih deset godina.
SCORE2Evropska tablica za procenu desetogodišnjeg rizika od srčanog i moždanog događaja kod odraslih bez postojeće bolesti srca.
Faktor rizikaOsobina ili navika koja povećava verovatnoću bolesti, na primer pušenje, povišen pritisak ili povišen holesterol.
Lipoprotein (a)Nasledno određena čestica u krvi koja povećava rizik od bolesti srca, a većina kalkulatora je ne obuhvata.
Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet niti zamenjuje pregled kod lekara. Za tumačenje nalaza, postavljanje dijagnoze ili donošenje terapijskih odluka obratite se svom kardiologu. Ako imate akutne simptome (bol u grudima, gušenje, gubitak svesti), pozovite hitnu pomoć na broj 194.
  1. Visseren FLJ, Mach F, Smulders YM, i sar.. 2021 ESC Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice.. Eur Heart J. 2021;42(34):3227-3337. doi:10.1093/eurheartj/ehab484 [pristupljeno maj 2026].
  2. SCORE2 working group and ESC Cardiovascular risk collaboration.. SCORE2 risk prediction algorithms: new models to estimate 10-year risk of cardiovascular disease in Europe.. Eur Heart J. 2021;42(25):2439-2454. doi:10.1093/eurheartj/ehab309 [pristupljeno maj 2026].
  3. SCORE2-OP working group and ESC Cardiovascular risk collaboration.. SCORE2-OP risk prediction algorithms: estimating incident cardiovascular event risk in older persons in four geographical risk regions.. Eur Heart J. 2021;42(25):2455-2467. doi:10.1093/eurheartj/ehab312 [pristupljeno maj 2026].
  4. Bonner C, Batcup C, Cornell S, i sar.. Interventions Using Heart Age for Cardiovascular Disease Risk Communication: Systematic Review of Psychological, Behavioral, and Clinical Effects.. JMIR Cardio. 2021;5(2):e31056. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34738908 [pristupljeno maj 2026].
  5. Bonner C, Bell K, Jansen J, i sar.. Should heart age calculators be used alongside absolute cardiovascular disease risk assessment?. BMC Cardiovasc Disord. 2018;18(1):19. doi:10.1186/s12872-018-0760-1 [pristupljeno maj 2026].
  6. World Health Organization. Cardiovascular diseases (CVDs). WHO fact sheet pristupljeno avgust 2026. who.int/cardiovascular-diseases [pristupljeno maj 2026].
  7. Groenewegen KA, den Ruijter HM, Pasterkamp G, i sar.. Vascular age to determine cardiovascular disease risk: a systematic review of its concepts, definitions, and clinical applications.. Eur J Prev Cardiol. 2016;23(3):264-274. doi:10.1177/2047487314566999 [pristupljeno maj 2026].
Povezani tekstovi

Podelite

dr Marko Vuleta

Stručna redakcija

dr Marko Vuleta, kardiolog

Poslednja revizija: 15. avgust 2026.